BLOG
O informacijama
Nekada, čak i ne tako davno, su osnovni izvor informacija bila tri medija: novine ili časopisi, televizija i radio. Informacije smo konzumirali samo povremeno – ujutro uz kavu, obično novine, potom radio koji smo slušali tokom dana, a tek uvečer – najčešće od centralnog dnevnika – bismo pogledali i televiziju.
Danas, čini se da je načina na koji se informiramo bezbroj: od SMS poruka, koje trgovine i telekom kompanije često koriste da nas obavijeste o svojim akcijama, preko sve maštovitijih bilborda i plakata na, čini se, skoro svakoj slobodnoj površini, do nezaobilaznog interneta koji nam je dostupan 24 sata na dan, svih dana, na svim lokacijama: pametnim telefonima, tabletima, laptopima i kućnim računarima. Gdje god da smo, na poslu, planini, moru, u šetnji, kuhamo ili se odmaramo, informacija će, kao voda, pronaći put do nas. I do vaše djece, jednako tako.
Nedavno sam pronašla vrlo zaniljiv podatak koji kaže da mi danas u jednom danu dobijamo onoliko informacija koliko ih je čovjek dobijao za cijeli život prije nekih 70 godina. A to je, priznat ćete, jako puno. I to nije, samo po sebi, loše. U svakom trenutku možemo pronaći podatak koji nam nedostaje, naći savršen recept prilagođen baš onim namirnicama koje tog trenutka imamo u frižideru, provjeriti kako da uklonimo mrlju, a ne oštetimo tkaninu, napravimo zanimljiv predmet, kako da se brinemo o vrtu ili što stručnjaci kažu o odgoju djece i odnosima među ljudima. Doslovno možete, u šumi informacija koja nas okružuje, pronaći one koje vam u tom trenutku trebaju.
No, što ćemo s informacijama koje dođu do nas, a nisu nam suštinski potrebne? Globalni je medijski trend objavljivanje „Skandalozno!“, „Nikada nećete povjerovati šta se dalje dogodilo!“ i „Morate pročitati!“ naslova. Ugrubo – 99% takvih informacija nama neće biti ni od kakve koristi. Nećemo ništa novo naučiti, ako za napredak uzmemo činjenicu da nas znanje obogaćuje, a vrlo je moguće da ćemo ostatak dana razmišljati o nekom potresnom događaju kakvih, na žalost, ne manjka.
Stoga je od ključne važnosti, drage moje, da naučimo razlikovati potrebne od nepotrebnih informacija i kako da one nepotrebne – minimaliziramo. Prvi korak bi bio da na društvenim mrežama sklonimo ili sakrijemo one stranice koje nas zasipaju nepotrebnim ili uznemiravajućim sadržajem. Koliko puta vam se dogodilo da, nakon gašenja računara, ostanete sa neobjašnjivom nervozom koja vas prati ostatak dana ili večeri? Da da, pa čak i kad toga nismo svjesne – razlog su upravo informacije koje su nas „pronašle“, a bile su nam višak. Označite one stranice koje vam donose koristan sadržaj i podesite tako da njihove informacije vidite prve. Posjetite one web stranice koje sadrže vijesti koje se tiču vaše zajednice, a one ostale prosto – ne otvarajte. I, podjednako je važno da i ovo znate, uzmite sebi jedan dan (ili još bolje – nekoliko njih) kada vijesti uopšte nećete čitati. Na odmoru ili vikendom za to, priznat ćete, za tim i nema neke velike potrebe. Provjerite vremenske prilike, dobre restorane ili kulturna događanja u vašoj blizini koja možete posjetiti – to će vam biti sasvim dovoljno za kvalitetan i ispunjen dan.
Vjerujte mi na riječ – uskoro ćete osjetiti da je ona „neobjašnjiva“ nervoza sama od sebe „isparila“. A u današnja nam vremena „višak“ nervoze nikako nije u korist.
Do slijedećeg pisanja, dobre i drage moje, stojte mi dobro i čuvajte se nepotrebnih informacija!
